Halimin put- priča o ratu i njegovim posljedicama

Antigoninim obećanjem da će sahraniti svog brata bez obzira na sve, Eshil 467. god. pr. n.e.završava svoju trilogiju „ Sedmorica protiv Tebe”, a hrvatski redatelj Arsen Ostojić u 21.stoljeću, kroz svoje posljednje ostvarenje „ Halimin put“, ispisuje temu koja je stara koliko i čovječanstvo-potraga i potreba da se da smiraj mrtvima.

Film „ Halimin put“ je osvojio brojne filmske nagrade, među posljednjima je nagrada publike i Posebno priznanje ocjenjivačkog suda međunarodnog žirija na 22. Filmskom festivalu u njemačkom Cottbusu.

Radnja filma je smještena u selu Zapadne Bosne i u centru priče su Halima(Alma Prica) i Safija(Olga Pakalović), dvije žene čiji su životi usko povezani dječakom kojeg je Safija dobila sa mladićem srpske nacionalnosti Slavomirom(Mijo Jurišić), te ga je morala dati Halimi zbog porodične „sramote”.

„Halimin put” je priča koja se prelama kroz dva vremenska razdoblja: 70-tih godina prošlog stoljeća i godine nakon rata u BiH, kada Halima traga za posmrtnim ostacima muža i usvojenog sina.

Iz samog naslova filma, vidljivo je da je u centar stavljena žena i njena sudbina koja se sastoji od putovanja kroz koje mora proći kako bi našla i pokopala kosti muža i sina.Njena sudbina zavisi od druge žene, žene koja je dala život njenom sinu.

„Halimin put” predstavlja opis života bosanske žene kakav je bio prije, tokom i poslije rata. Za Halimu njen muž i sin su bili njen cijeli život. Ostavši bez obojice, i ne znajući šta se njima tačno dogodilo, njena egzistencija je satkana od uspomena i tuge. Halimino emotivno stanje je prikazano neophodnim flashbackovima, jer ona živi u kući koja je bila njen dom prije rata, živi u okruženju koje je za nju konstantan podsjetnik na njene najmilije( štala u kojoj se Mirza igrao, krevet u kojem je spavao, rođak s kojim se igrao itd.)

Ostojić prikazuje život žena u ruralnim područjima, koje tradiocionalno ovise o muškarcima koji su bili glava kuće u mnogim aspektima života. Tako kroz prikaz više ženskih likova vidimo stanje i mogućnosti koje su pružene ženama, te sliku stereotipne ženske ulogu u društvu( Safijina majka(Minka Muftić) ne smije stupiti u kontatk sa kćerkom jer joj je muž zabranio; Halima odbačena od društva zbog nemogućnosti da rodi dijete, pa opet prihvaćena kada usvoji Mirzu tj. kada ispuni svoju dužnost kao žena-da postane majkom; ovisnost žena o muškarcima u obradi zemlje i nabavci namirnica itd).

Ostavši bez muškarca s kojim bi dijelila brigu o usjevima (Halima u jednoj sceni sama prekopava svoj vrt, ali joj u pomoć stiže brat od njenog muža i njegov sin),prodaji i kupnji proizvoda, ostala je izolirana sa malom mogućnošću da popravi svoju situaciju. Njena osnovna podrška i onaj koji po tradiciji donosi sve odluke u porodici nestao je. Pred Halimom stoji izazov adaptacije na nove uslove, različite od svakodnevnog tradicionalnog života.

U Haliminom životu se manifestuje tragedija rata. Halima nije u stanju da normalno funkcioniše jer je cijeli njen život i njeno bivstvovanje obilježeno potragom za kostima svojih najbližih. Ona pati od insomnie, po cijelu noć plete džempere koje nema ko da nosi.

Ovo je film koji govori o tome kako kosti djeteta nanovo spajaju živote dviju žena koje veže zajednička prošlost i čiji će ponovni susret izmijeniti njihove živote.

Ostojić je kroz ovaj film prikazao tragičnu sudbinu jedne žene koja je najviše na svijetu željela biti majka, kojoj se to igrom slučaja i pružilo, ali njena je tragična sudbina u tome što onaj ko joj je podario sina istog i oduzeo.

Ostojić priča priču o tome sa čime se najčešće susreću žene nakon rata, događaja u kojem su većinom direktni učesnici muškarci. Žene su te koje moraju tražiti ostatke svojih muževa, sinova, braće, kako bukvalno (Halimina potraga za kostima), tako i figurativno (Safija traga za ostacima svog muža, koji utjehu i spas pronalazi u alkoholu).

Identifikacija nestalih osoba je samo jedan korak u suočavanju sa nasiljem koje su pretjepjele žene tokom i nakon rata. Stavljanjem žena i majčinstva u centar događaja, prema riječima redatalja Halimin put je film koji je prvenstveno namjenjen ženskoj populaciji, ali to ne znači da ne šalje jasnu poruku muškoj populaciji koliko rat donosi boli njihovim majkama, sestrama i suprugama.

Putovanje kroz koje prolazi Halima je lična trauma koja doseže univerzalni nivo, jer se gotovo svaka žena može naći u njenoj priči. Put je gotovo uvijek neka vrsta moraliteta, a u ovom slučaju to je moranla potreba da se mrtvi sahrane i da im duše nađu mir.

Scenarij za ovaj film potpisuje bosanskohercegovački pisac Feđa Isović na kojem je radio osam godina. Isovićev scenarij se bazira na istinitoj priči bračnog para Zahide i Muharema Fazlić koji su 12 godina tragali za biološkom majkom posinka Emira, koji je u 21 godini likvidiran na Korićanskim stijenama.

Feđa Isović je dobro prikazao život, jezik i običaje ljudi zapadne Bosne, a replike su bez viškova i sa puno emocija. Ostojić mirno prikazuje ovu emotivnu priču, sa neophodnim flashbackovima. Veoma često se koristi krupnim planom da bi na taj način publici približio emocije i osjećanja glavnih protagonista.

Slabosti ovog filma je korištenje stereotipija koje vladaju na ovdašnjim prostorima, pa tako je su žene u potlačenom položaju, zavisne od muškaraca, a s druge strane prikazuje opet stereotipno prikazivanje dviju različitih religija(kod muslimana žene su pokrivene, a Srbi imaju dugu kosu i bradu, te su stalno u kafani u kojoj se služi rakija, a pjevačica oskudno odjevena pjeva turbofolk muziku.)

„Halimin put” je priča o ratu i njegovim posljedicama, o tome kako su svi ljudi žrtve rata bez obzira na kojoj su strani bili. Svi protagonisti su tragični u ovoj priči: Halima koja svoj smiraj nalazi tek sa zakopanim kostima muža i sina, Slavomir koji ratne rane liječi rakijom i saznaje da je učestvovao u egzikucije vlastitog sina, te Safija koja u isto vrijeme sahranjuje sina i muža.

Redatelj: Arsen Anton Ostojić Scenarist: Feđa Isović

Uloge: Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo

Podijeli:

More Articles for You

Tajna džema od malina

Vaša odana čitateljka i suradnica Ovo pismo-molba je znak za početak fikcije, a dato je umjesto bilo kakvog objašnjenja, prepričavanja …

Trinaest priča o opresiji nad ženama

Sharnush Parsipur: Žene bez muškaraca (Libris, 2010) Novela Žene bez muškaraca problematizira opresiju nad ženama u iranskom patrocentričnom društvu. Iako …

Sjajni momci

U okviru 21. festivala Baščaršijske noći, 8. 7. u Bosanskom kulturnom centru premijerno je izvedena predstava “Sjajni momci”, rađena prema …

Bojno polje stan

Kako jedan kauč i dva ormara mogu dovesti do razvoda Kupovina zajedni kog stana velika je stvar, ali nevolje tek …

Roditelji danas previše brinu za svoju djecu

koja će biti otvoreno za sve roditelje, porodične ili indivudualne probleme. Dakle, tu su četiri domene koje su jedinstvene u …

Kreativni kutak: Uradite sami poklon za Valentinovo

Dan zaljubljenih je na pragu a vi još uvijek nemate poklon? Imamo rješenje za vas! Naša suradnica Snežana Tunić vam …