Na putu ka najvećoj pješčanoj dini u Evropi!

Petak, 21. novembar 2014. 07:00

Otkrivanje novih destinacija koje nisu toliko istražene te masovno posjećene – uvijek izazivaju dodatnu dozu adrenalina. Tako je svaki put kad odlučim istražiti neku do tada meni nepoznatu lokaciju. Deset godina provedenih u Italiji te česta putovanja u Francusku sticajem okolnosti su odredila da ove dvije zemlje nekako najbolje i poznajem… Zadnjih godina potrudio sam se da toj listi dodam i egzotičnu Španiju

Francuska je po mom skromnom mišljenju zemlja kojoj zaista ništa ne treba. Toliko raznolika i bogata, toliko prostrana, plodna i ljudskom pažnjom očuvana… Ima planine, savršene Alpe i ništa manje atraktivne Pirineje, ima more (Azurnu obalu), ima ocean Atlantik, agroturizam, gastroturizam, avanturistički turizam (Biaritz, La Rochelle…), kulturni turizam (zar treba ijedan lokalitet posebno izdvajati:-) ?!)

Ovaj put istraživački entuzijazam moju je ekipu odveo na atlansku obalu u zaljev Arcachon (Arkašon), jugozapadno od francuskog grada Bordeaux–a (Bordoa). Arcachon (Arkašon) – popularno rekreacijsko-banjsko odmaralište, sa dugom pješčanom plažom i umjerenom klimom poznat je po “ARKAŠONEZ”, lokalnom nazivu za tipične arkašonske vile, arhitektonskog stila – podvrsti viktorijanske arhitekture, u kojem je izgrađena većina tamošnjih kuća.

Sam grad Arcachon (Arkašon), kako saznajemo od lokalnog konobara, star je samo stoljeće i pol. Do 1857. godine, tu je bila samo šuma borova, hrastovih stabala i planika. U Arcachonu (Arkašonu) je do tada živjelo manje od 400 stanovnika, većinom seljaka i ribara, uglavnom u periodima kada je vrijeme bilo vedro i toplo. U to vrijeme, mjesto nije imalo nikakve saobraćajne veze sa ostatkom zemlje. U godinama nakon, kada su pojedini pobornici higijene počeli odobravati kupanje u moru, kaže nam naš sugovornik Rene, mudri poduzetnici izgradili su tri zdanja na obali okeana. Namijenili su ih isključivo za bogatu klijentelu i buržoaziju iz Bordoa, grada vina. Bio je to početak novog stila života. Tada se ukazala prilika da mještani proglase nezavisnost od Općine La Teste-de-Buch (La Test-de-Buš) i osnuju “slobodan” novi grad, Arcachon (Arkašon).

Zaljev Arcachon (Arkašon) na južnom prilazu sa Atlantskog oceana po jednom fenomenu je jedinstven. Naime, krasi ga najveća pješčana dina u Evropi, Dune de Pyla (Dun de pila). Ovo je zaista po svemu posebno mjesto! Duga je skoro tri kilometra, a široka 500 metara. Njena visina doseže i do 107 metara. Nalazeći se u njenom podnožju, tako sićušni, osjećate da će ovo biti uzbudljivo poslijepodne…

Iako se morate penjati strmom padinom, korak po korak do samog vrha (nerijetko poneki korak i unazad, kada vam stopala utonu u pijesak), ovaj trud se zaista isplati. Taj trenutak kada doživite panoramski pogled sa vrha Dune de Pyla. Istinski praznik za oči! Pogled se proteže preko obližnjeg Banc d’Arguin (bank d arguen ), sve do horizonta na kojem se Atlantski ocean u beskraju spaja sa nebom. Plaže sa bijelim pijeskom su savršeno mjesto da se na njima leži i odmara, trči i igra, surfa ili sanjari…

Nalazimo se u zemlji «pokretnih» dina gdje se obalni pojas i njen reljef ne prestaju mijenjati, napredujući prema istoku, prema unutrašnjosti kontinenta. Inače, Dune de Pyla je nesvakidašnja geološka pojava, koliko neuobičajena toliko i neočekivana. Radi se o ogromnoj masi od 60 miliona kubnih metara pijeska. Potiče od višestoljetnog nagomilavanja, dva velika sistema dina, čiji postanak seže do prije 4000 godine, dok najviša tačka datira iz 1860. godine.

Sama Velika Dina svakodnevno mijenja svoj izgled pod uticajem vjetra. Stvorena je razaranjem ogromnog pješčanog nanosa koji se u 18. stoljeću prostirao ispred sadašnje obale i stalnim donošenjem tog pijeska putem vjetra. Klasificirana 1978. godine bila je među prvim francuskim prirodnim lokalitetima koje je tamošnje Ministarstvo okoliša izdvojilo kao mjesto koje treba posebno zaštititi. Danas je to jedno od najvažnijih turističkih mjesta u zaljevu Arkašon. Prema mjerenjima Geološkog instituta Bazena Akvitanije iz 1980. godine, nadmorska visina ovdje iznosi 114 metara. Vjetar je mijenja iz dana u dan, iz minute u minutu, iz sekunde u sekundu. Sama priroda već stoljećima obavlja zadivljujući posao i ono što intrigira je činjenica što znamo da će nastaviti tako još jako, jako dugo.

Tamo kao jedinka svjedočite tom veličanstvenom spektaklu što ga priroda i sam Bog nesebično pokazuju pogledu posmatrača…

Bijeli pijesak proteže se dokle god pogled putnika namjernika seže, između svjetlucavog oceana i zimzelene šume. Krajolik stalno promjenjivih boja može se vidjeti sa vrha pješčane dine ili iz zraka. Gdje god krenuli, voda i pijesak se poigravaju sa vašim čulima i percepcijom. Osjećaj nakon silaska sa najveće dine u Evropi je više nego jedinstveno iskustvo. Jeste da se dugo nakon ove avanture oslobađate sitnog pijeska što se skrio u svim porama vašeg tijela i odjeće… ali… vrijedi….Upravo ta majušna zrnca pijeska su mali podsjetnik da znate da ste bili na jednom nesvakidašnjem mjestu, kojeg što je najzanimljivije, u svom naručju ljubomorno čuva ni manje ni više nego – stara dama- Evropa!

Komentiraj

More Articles for You

Kakve kanalice za odvodnjavanje izabrati

Odvodnjavanje (drenaža) je bistvena komponenta uređenja okoliša i toga je  srećom svjesno sve više ljudi. Za odgovarajuće odvodnjavanje se treba …

Ćutanje: Tišina koja vrišti

Roman Ćutanje, iako dobrim dijelom pisan u trećem licu, narativ je baziran na istinitim događajima, naslonjenih na surovi period vjerskih …

Susan Sontag: Eseji o fotografiji

Fotografija jeste način mehaničkog i stoga navodno impersonalnog egzistiranja stvarnosti. No slika kojom se ova tehnika dobiva vrlo često je …

40 činjenica koje sigurno niste znali !

Donosimo vam listu novih nesvakidašnjih činjenica. Za neke ste možda čuli, za neke ne, no, nije na odmet utvrditi gradivo. …

Koju kafu je najbolje konzumirati: ness, espresso ili bosansku/tursku kafu?

Koju kafu je najbolje konzumirati: ness, espresso ili bosansku/tursku kafu? S obzirom da istraživanja u posljednje vrijeme pokazuju da smo …

Mogućnost inicijacije u svijetu nepostojećeg smisla

Inicijacija u salonu za proslave, naziv je izložbe koja je bila otvorena u galeriji Collegium artisticum od 17. januara do …